Preskoči na glavni sadržaj

Virtualna izložba - Prikaz osoba s invaliditetom u umjetnosti

Međunarodni dan osoba s invaliditetom obilježava se 3. 12. od 1992. godine. Invaliditetom se smatra mentalno ili fizičko stanje ili bolest koji uzrokuju teškoće ili onemogućuju uobičajeno svakodnevno funkcioniranje.

Osobe s invaliditetom često su u prošlosti (a nažalost ponegdje i danas) nailazile na nerazumijevanje, odbojnost ili otpor okoline ili pak nisu dobivale adekvatnu skrb. Ako su bile rođene u siromašnijim društvenim slojevima, nerijetko su bile osuđene na prosjačenje, krajnju bijedu i život na ulici. Ponekad su ih i pokazivali na sajmovima kao nakaze, a u bogatim ih kućama držali za zabavu. Mnogi autori prikazali su taj nesigurni život na rubovima društva ili u ekstremno podređenoj i ponižavajućoj situaciji. Diego Velázquez napravio je više portreta patuljaka koji su živjeli na španjolskom dvoru. Jacques Callot  je u seriji Prosjaci (Les Gueux, Les Mendiants, Les Baroni ili Les Barons) koja se sastoji od 25 gravire, s puno humanosti i razumijevanja prikazao lutalice, hodočasnike i prosjake, često sa štakama ili bez udova.

No osobe s invaliditetom pronalaze zadivljujuće načine da nadvladaju svoje probleme i žive s njima na ispunjavajući i kreativan način. Dovoljno je pogledati autoportret Sare Biffin (1784.  –  1850.), koja je rođena bez ruku i s nerazvijenim nogama, no odmalena je naučila koristiti svakodnevne alatke i slikati ustima (prva je takva zabilježena slikarica). Postala je poznata i zarađivala svojim radovima, ponajviše minijaturama, a izradila je i portrete članova kraljevske kuće. Suvremena autorica Alison Lepper, također rođena s tim stanjem, postala je tema skulpture koju je kipar Marc Quinn postavio na Trafalgar Square, gdje se četvrto, prazno postolje koristi za izlaganje suvremenih radova.

23
Giacomo Vighi, Carlo Emanuele I. s patuljkom, oko 1570.
Giacomo Vighi, Carlo Emanuele I. s patuljkom, oko 1570.
David Teniers ml., Prosjaci na rubu sela, 1660. – 1670.
David Teniers ml., Prosjaci na rubu sela, 1660. – 1670.
Jusepe de Ribera, Dječak s iskrivljenim stopalom,1642.
Jusepe de Ribera, Dječak s iskrivljenim stopalom,1642.
Jacques Callot, Čovjek sa štakama i drvenom nogom, 1622. –  1623.
Jacques Callot, Čovjek sa štakama i drvenom nogom, 1622. – 1623.
Jacques Callot, Žena sa štakama, 1622. –  1623.
Jacques Callot, Žena sa štakama, 1622. – 1623.
Diego Velázquez, Don Antonio de Ingles, 1640.
Diego Velázquez, Don Antonio de Ingles, 1640.
Diego Velázquez, Don Diego de Acedo, 1645.
Diego Velázquez, Don Diego de Acedo, 1645.
Laurence Stephen Lowry, Bogalji, 1949.
Laurence Stephen Lowry, Bogalji, 1949.
Lavinia Fontana, Tognina (Antonietta Gonsalvus), 1593.
Lavinia Fontana, Tognina (Antonietta Gonsalvus), 1593.
Agostino Carracci, Trostruki portret Arriga Dlakavog, Pietra Ludog i Amona Patuljka (Triplo ritratto di Arrigo peloso, Pietro matto e Amon nano), 1598. – 1600.
Agostino Carracci, Trostruki portret Arriga Dlakavog, Pietra Ludog i Amona Patuljka (Triplo ritratto di Arrigo peloso, Pietro matto e Amon nano), 1598. – 1600.
John Thomas Smith, Prodavač riba, 1815.
John Thomas Smith, Prodavač riba, 1815.
Edouartd Pingret, Chang i Eng Bunker (Sijamski blizanci), 1836.
Edouartd Pingret, Chang i Eng Bunker (Sijamski blizanci), 1836.
John Baldessari, Beethovenova truba, 2007.
John Baldessari, Beethovenova truba, 2007.
Frano Šimunović, Bogalj, 1935.
Frano Šimunović, Bogalj, 1935.
Vilim Svečnjak, Prosjak, 1939.
Vilim Svečnjak, Prosjak, 1939.
Frida Kahlo, Slomljeni stup, 1944.
Frida Kahlo, Slomljeni stup, 1944.
Oto Dix, Kartaši (Vojni invalidi), 1920.
Oto Dix, Kartaši (Vojni invalidi), 1920.
Tanya Raabe, Portret Sophie Morgan, 2011.
Tanya Raabe, Portret Sophie Morgan, 2011.
Sarah Biffin, Autoportret, oko 1820.
Sarah Biffin, Autoportret, oko 1820.
Agnolo Bronzino, Patuljak Morgante (Braccio di Bartolo) s dvora Cosima Medicija, 1553.
Agnolo Bronzino, Patuljak Morgante (Braccio di Bartolo) s dvora Cosima Medicija, 1553.
Valerio Cioli, Fontana del Bacchino (Patuljak Morgante), 1560.
Valerio Cioli, Fontana del Bacchino (Patuljak Morgante), 1560.
Marc Quinn, Alison Lepper trudna, 2005.
Marc Quinn, Alison Lepper trudna, 2005.

Osobe s invaliditetom su svojim vještinama i sposobnostima privlačile posebno zanimanje, pa još u starom Egiptu nalazimo prikaz slijepoga harfista, koji izgleda posvema utonuo u svoje umijeće i predan nekom unutarnjem svijetu. Sljepoća ili poremećena mentalna stanja koja su odvajala od svakodnevice katkad su stvarala dojam da je takva osoba nekim unutarnjim vidom povezana s dubljim duhovnim spoznajama, pa se može pojaviti i svojevrsna mitologizacija, sentimentaliziranje ili romantiziranje. Osobito su se prikazi slijepaca koristili u raznim parabolama, odnosno poučnim pričama, što je bilo dosta rašireno i u japanskoj umjetnosti.

18
Slijepi harfist, 2040. – 1640. pr. Kr.
Slijepi harfist, 2040. – 1640. pr. Kr.
Nepoznati autor, Biwa-hoshi (Slijepi svirač bive), 1501.
Nepoznati autor, Biwa-hoshi (Slijepi svirač bive), 1501.
Peter Bruegel st., Slijepac slijepca vodi, 1568.
Peter Bruegel st., Slijepac slijepca vodi, 1568.
Sebastian Vranck, Slijepac slijepca vodi, rano 17. st.
Sebastian Vranck, Slijepac slijepca vodi, rano 17. st.
Randolph Rogers, Nydia, 1853. – 1854.
Randolph Rogers, Nydia, 1853. – 1854.
James Campbell, Lollipop, 1855.
James Campbell, Lollipop, 1855.
Thomas Lawrence, Homer recitira svoje stihove, 1790.
Thomas Lawrence, Homer recitira svoje stihove, 1790.
Henry Fuseli, Slijepi Milton diktira svojim kćerima, 1794.
Henry Fuseli, Slijepi Milton diktira svojim kćerima, 1794.
Hokusai, Slijepci grade snjegovića, oko 1780.
Hokusai, Slijepci grade snjegovića, oko 1780.
Hokusai, Grimase slijepaca, 1814. – 1819.
Hokusai, Grimase slijepaca, 1814. – 1819.
Thomas Barker of Bath, Slijepi prosjak, 1788.
Thomas Barker of Bath, Slijepi prosjak, 1788.
Jules Bastien-Lepage, Mali slijepac, 1882.
Jules Bastien-Lepage, Mali slijepac, 1882.
Ejnar Nielsen, Slijepa djevojka čita, 1905.
Ejnar Nielsen, Slijepa djevojka čita, 1905.
Gustave Van de Woestyne, Slijepi čovjek, 1910
Gustave Van de Woestyne, Slijepi čovjek, 1910
Ben Shahn, Slijepi harmonikaš, 1945.
Ben Shahn, Slijepi harmonikaš, 1945.
Georg Kinzer, Slijepi prosjak, 1930.
Georg Kinzer, Slijepi prosjak, 1930.
John Singer Sargent, Oslijepili na frontu (Gassed), 1919.
John Singer Sargent, Oslijepili na frontu (Gassed), 1919.

Posebna su kategorija osobe s mentalnim i psihičkim problemima. Jedan od prvih i iznimno upečatljivih portreta, poznat pod nazivom Malle Babe, naslikao je Frans Hals godine 1633. – 1635., a prikazuje  stvarnu osobu iz Haarlema. Bolesna žena uhvaćena je u trenutku okreta, s čašom piva, sovom na ramenu (nizozemska poslovica Pijan kao sova) i grohotnim smijehom koji joj iskrivljuje grube crte lica. Franz Xaver Messerschmidt je između 1770. i 1780. izradio niz od 64 glave (poznato je 49) s prenaglašenom grotesknom mimikom. Kasnije su nazvane Charakterköpfe, a sadašnji nazivi ostali su im nakon izložbe koja je 1793. održana u Gradskoj bolnici u Beču. Glave su doživjele mnoge psihijatrijske interpretacije, a pretpostavlja se da je sam autor bio mentalno bolestan dok ih je stvarao. Radio ih je da otjera zle duhove koji su ga mučili. Temi ludila često se vraćao i Francisco Goya, a Théodore Géricault je 1821. naslikao ciklus psihičkih bolesnika iz sanatorija po narudžbi njihova liječnika, koji je portrete želio prezentirati kao slike različitih manija.

18
Frans Hals, Malle Babe, 1633.
Frans Hals, Malle Babe, 1633.
Théodore Géricault, Kleptoman, 1821.
Théodore Géricault, Kleptoman, 1821.
Théodore Géricault, Bolesna zavist, 1821.
Théodore Géricault, Bolesna zavist, 1821.
Nepoznati autor, Ludilo, oko 1900.
Nepoznati autor, Ludilo, oko 1900.
Hugues Merle, Luđakinja iz Etretata, 1871.
Hugues Merle, Luđakinja iz Etretata, 1871.
Tony Robert-Fleury, Dr. Pinel oslobađa žene okova u umobolnici Salpetriere, 1876.
Tony Robert-Fleury, Dr. Pinel oslobađa žene okova u umobolnici Salpetriere, 1876.
Van Gogh, Hodnik u umobolnici, 1889.
Van Gogh, Hodnik u umobolnici, 1889.
Jacob Lawrence, Sedacija, 1950.
Jacob Lawrence, Sedacija, 1950.
Edward Kienholz, Bolnica, 1966.
Edward Kienholz, Bolnica, 1966.
Francisco Goya, Dvorište s luđacima, 1784.
Francisco Goya, Dvorište s luđacima, 1784.
Francisco Goya, Luđak, 1824. – 1828.
Francisco Goya, Luđak, 1824. – 1828.
Franz Xaver Messerschmidt, Licemjer i klevetnik, 1770. – 1780.
Franz Xaver Messerschmidt, Licemjer i klevetnik, 1770. – 1780.
Franz Xaver Messerschmidt, Zijevalo, 1770. – 1780.
Franz Xaver Messerschmidt, Zijevalo, 1770. – 1780.
Franz Xaver Messerschmidt, Suzdržani smijeh, 1770. – 1780.
Franz Xaver Messerschmidt, Suzdržani smijeh, 1770. – 1780.
Monica Lundy, Hysteria, 2025.
Monica Lundy, Hysteria, 2025.
Monica Lundy, Elizabeth (West Riding Lunatic Asylum, U.K.), serija Physiognomy of the Abandoned, 2021.
Monica Lundy, Elizabeth (West Riding Lunatic Asylum, U.K.), serija Physiognomy of the Abandoned, 2021.
George Wesley Bellows, Ples u umobolnici, 1907.
George Wesley Bellows, Ples u umobolnici, 1907.
Bosch, Brod luđaka, 1494. – 1510.
Bosch, Brod luđaka, 1494. – 1510.

Neki autori će u ludilu naglasiti bestijalne i agresivne crte, a neki će poremećeno mentalno stanje ili drugi oblik invalidnosti pretvoriti u sliku apokaliptična svijeta ili alegoriju besmisla i izgubljenosti. Ipak, većina radova koji prikazuju osobe s invaliditetom prožeta je suosjećajnim i humanim pristupom, prikazujući ih bez uljepšavanja, ali s poštovanjem i razumijevanjem.