Metodika nastave likovne kulture: Komentar društva kroz individualnu prizmu učenika
Karla Damjana Radanović, Likovna kultura; smjer Nastavnički, Diplomski rad, 23. 9. 2020.
Mentori
Poveznice
Sažetak
Ovo diplomsko istraživanje bavi se proučavanjem utjecaja okoline i njezinih normi na kreativni razvoj učenika. Cilj rada je istražiti kako različite okoline i njihove norme utječu na imaginaciju i kreativni razvoj učenika, iznošenje vlastitih stavova te kako učenicima ukazati na važnost individualnog i kreativnog izražavanja u svim aspektima života. Smatra se da okruženje u kojemu se odrasta ima veliki utjecaj na psihički razvoj kod djece, a time i na razvoj kreativnosti. Okruženje varira do lokacije pa su tako ispitana djeca sa tri različite lokacije: iz centra grada, periferije te iz manje sredine. Pretpostavlja se da mjesto odrastanja u nekoj mjeri utječe na razvoj učenika. Pri istraživanju pojavljuje se problem nedovoljne motiviranosti učenika, a time i nedovoljne imaginacije pri izvršavanju likovnih zadataka na satovima likovne kulture. Navedeni se problem očituje u sklonosti kopiranju drugih ili onoga što okolina nameće pa se tako često javlja šabloniziranje u likovnom izražavanju. Istraživačka pitanja na koja ovo istraživanje nastoji dati odgovor su: Na koji način se okolina odražava u radovima i kreativnom izražavanju učenika? Pomaže li učenicima u razvoju kreativnog izražavanja rješavanje raznih testova i zadataka kreativnosti? Kako pridonijeti većoj zainteresiranosti kod učenika u kreativnom izražavanju? Istraživanje se izvodi u tri različite osnovne škole, na tri različite lokacije (centar grada, periferija i seoska sredina) među učenicima sedmog razreda. Za istraživanje je korišten test kreativnog mišljenja Klausa Urbana i Hansa Jellena i test ,,Kuća-drvo-čovjek'' Johna Bucka. Rezultati istraživanja potvrdili su da učenici iz manjih sredina zadacima na nastavi likovne kulture pristupaju na puno kreativniji način i s više motivacije za dublju razradu tematike svog rada, u odnosu na učenike iz centra grada i gradske periferije. Učenici iz centra grada zadacima pristupaju automatizirano te površnije obrađuju zadane teme, što rezultira jednakim radovima i šabloniziranim izražavanjem. Kod učenika s periferije, kod manjeg broja ispitanika vidi se pomak u promišljanju i pronalaženju rješenja problema, no većinski se zadacima pristupa bez razumijevanja i s manjkom osobnog izražaja.