Metodika nastave likovne kulture: Metafora i naracija kao poveznice popularne vizualne kulture i nastave Likovne kulture
Tea Bošnjaković, Likovna kultura; smjer Nastavnički, Diplomski rad, 23. 9. 2020.
Mentori
Poveznice
Sažetak
Svrha ovoga diplomskog rada bila je proučiti metaforu i naraciju kao poveznice popularne vizualne kulture i nastave Likovne kulture. Temu je bilo vrijedno istražiti zbog odgojne uloge umjetnosti kod učenika te njihova osobnoga i društvenoga razvoja kako u likovnoj kulturi tako i u životnom aspektu. Problem od kojega je krenulo ovo istraživanje jest činjenica da se u Nastavnom planu i programu za Likovnu kulturu (MZOŠ, 2006) ne spominju metafora i naracija u nastavi Likovne kulture niti se spominje bavljenje kreativnošću. Pojam popularne vizualne kulture mijenja se generacijama. Idući problem koji je prisutan u izradi likovnih zadataka i općenito u likovnom izražavanju jesu šablone kojima se učenici koriste. Cilj je bio potaknuti kreativni proces učenika koristeći metaforu i naraciju kao metode građenja osobnoga likovnog izražavanja te poticanja kreativnosti učenika u nastavi Likovne kulture. Također, cilj je bio i udaljiti učenike od šabloniziranja prilikom likovnoga izražavanja. Istraživačka pitanja na koja su rezultati istraživanja odgovorili su sljedeća: Gdje se pojavljuje metafora u popularnoj vizualnoj kulturi? Gdje se pojavljuje naracija u popularnoj vizualnoj kulturi? Kako se upotreba metafore i naracije u vizualnoj kulturi može primijeniti na poticanje kreativnosti u nastavi Likovne kulture? Ovo je istraživanje provedeno u trima akcijskima koracima. Prvi je korak proveden izvan neposredne nastave pregledom učeničkih radova od petoga do osmoga razreda, dok su ostala dva koraka provedena tijekom četiriju nastavnih sati u osmom razredu osnovne škole za vijeme nastave Likovne kulture. Tijekom drugoga akcijskog koraka učenici su uvedeni u način izražavanja pomoću metafore i naracije, a u trećem akcijskom koraku trebali su zadani problem riješiti koristeći metaforu i naraciju te to vizualizirati u svojem likovnom uratku. Navedeno se ostvarilo tijekom drugoga i trećega akcijskog koraka, iako se u drugom akcijskom koraku metafora pretežito prikazuje pomoću šablona. Iduće je očekivanje uključivalo da će učenici prepoznati šablone te da će one izostati u daljnjem likovnom radu učenika što se u potpunosti ostvarilo tijekom trećega akcijskog koraka. No rezultati u drugom akcijskom koraku pokazali su da je učenicima uporaba šablona vrlo bliska zbog lakšega rješenja i izbjegavanja nepoznanice. Također, očekivao se napredak osobnoga razvoja učenika u osmišljanju i nizanju originalnih ideja, odnosno razvoj kreativnosti učenika. Uspoređujući drugi i treći akcijski korak, navedeni je napredak u trećem koraku bio značajno u porastu, šablonizacija se izbjegavala te su metafora i naracija zadovoljavajuće upotrijebljeni.