Preskoči na glavni sadržaj

Metodika nastave likovne kulture: Odnos razvoja u adolescenciji i umjetničkog izražavanja

Astrid Jakšić, Likovna kultura; smjer Nastavnički, Diplomski rad, 18. 9. 2024.

Mentori

Sažetak

Svrha ovog rada bila je proučavanje uloge introspekcije u nastavi praktičnih likovnih predmeta te poticanje učenika umjetničke srednje škole na samostalno razmišljanje o vlastitom likovnom procesu, a temeljila se na pretpostavci da introspekcija pozitivno pridonosi daljnjem likovnom razvoju. Unutar školskog sustava ili u sklopu nastave nedostaje poticaj na introspekciju kroz proučavanje vlastitog likovnog rada. Učenici rijetko imaju priliku pratiti razvoj svojih razmišljanja, stavova i osjećaja zbog brojnih faktora od kojih je najznačajniji nastavni program te pristupi u nastavi. Stoga je cilj ovog istraživanja bilo otkriti kako pomoću likovnog izražavanja postići autentičnost u likovnom izražavanju učenika. Fokus istraživanja bio je vođen pitanjem odnosa ideje i forme. Rezultatima istraživanja nastojalo se odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: Kako se odnos ideje i forme u likovnom radu učenika mijenja s njihovim razvojem? Što čini autentičnost izraza u likovnom radu učenika srednje umjetničke škole? Kako izraziti vlastitu osobnost pomoću likovnog rada? Odabrana metoda bila je akcijsko istraživanje od tri koraka u kombinaciji sa studijom slučaja pojedinaca, u sklopu nastave predmeta Grafički dizajn u kojoj su sudjelovali učenici četvrtog razreda Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. U prvom koraku učenici su uspoređivali svoje prethodne radove koji su radili u okviru nastave te su pomoću njih izradili osobe plakate. Drugi korak se sastojao od projiciranja kako će im teći daljnje likovno izražavanje te izrade skica za osobni piktogram. U trećem koraku učenici su realizirali osobni piktogram na temelju analize i novostečenih uvida. Na kraju svakog nastavnog sata, učenici su ispunjavali refleksivne dnevnike s istim pitanjima. Prikladni instrumenti prikupljanja podataka bili su: vlastiti refleksivni dnevnik, promatranje i bilješke s opažanjima, radovi učenika te dokumentacija nastavnih materijala. Rezultati su pokazali sljedeće: u početku su se učenici fokusirali na tehničku kvalitetu radova, no s vremenom su razvili dublju povezanost s radovima i introspektivniji pristup, prelazeći na izražavanje unutarnjih osjećaja. Nadalje, autentičnost njihovih radova rasla je kako su dublje povezivali svoje osjećaje s radovima i samostalno donosili odluke. Pozitivno su reagirali na vršnjačka vrednovanja, što je rezultiralo raznolikijim i autentičnijim radovima, kao i pozitivnoj radnoj atmosferi u učionici, dok se samovrednovanje pokazalo kao izazovno. Pisani oblici introspekcije pomogli su im da izraze ranjive aspekte svojih osjećaja.