Utjecaj autoriteta na identitet studenata/ica umjetničkih akademija
Ivan Adam Šestan, Likovna kultura; smjer Nastavnički, Diplomski rad, 16. 9. 2025.
Mentori
Poveznice
Sažetak
Svrha ovog istraživanja bila je saznati kako hijerarhijske strukture na likovnim akademijama (nastavnici i uprava) utječu na oblikovanje identiteta studenata, uključujući i njihovu slobodu likovnog/vizualnog izražavanja. Problem koji je bio prepoznat i od kojeg je polazilo ovo istraživanje bio je položaj LGBTIQ+ studenata/ica, koji su se mogli suočiti s dodatnim ograničenjima u procesu umjetničkog izražavanja. Dosadašnja istraživanja djelomično su obradila temu odnosa autoriteta i slobode izražavanja u akademskom kontekstu, no rijetko su se bavila specifičnim iskustvima LGBTIQ+ studenata/ica. Ključno je bilo ispitati kako formalni (nastavnici, uprava) i neformalni (vršnjaci, akademske norme) oblici autoriteta oblikuju njihov identitet i mogućnosti umjetničkog izražavanja. Postavilo se pitanje: na koji način autoritet potiče ili ograničava slobodu izražavanja LGBTIQ+ studenata/ica umjetničkih akademija? Stoga je cilj bio istražiti kako autoritet utječe na identitet i slobodu izražavanja LGBTIQ+ studenata/ica likovno umjetničkih akademija. Istraživačka pitanja na koja je bilo odgovoreno rezultatima istraživanja bila su: 1. Kako LGBTIQ+ studenti/ice doživljavaju autoritet na umjetničkim akademijama? 2. Na koji način autoritet potiče ili ograničava njihovu slobodu izražavanja? 3. Kako se utjecaj autoriteta odražava na njihov identitet i kreativne procese? Metode istraživanja bile su kvantitativna, u obliku upitnika na koji je odgovorila 61 osoba, i kvalitativna, u obliku fokus grupe i analize literature. Kvalitativno istraživanje provedeno je kroz tri segmenta: 1. Analiza postojećih istraživanja o ulozi autoriteta u obrazovanju, identitetu i slobodi izražavanja LGBTIQ+ osoba. 2. Empirijsko istraživanje među studentima/icama ALU provedba polustrukturiranih intervjua i upitnika s ciljem prikupljanja osobnih iskustava i percepcija te fokus grupe. Podaci su uključivali identifikaciju ključnih faktora koji potiču ili ograničavaju slobodu umjetničkog izražavanja studenata/ica te su bili analizirani metodom tematske analize. 3. Priručnik za studente, osmišljen i izveden na temelju empirijskog istraživanja. Priručnik je sadržavao osnovne smjernice za studente/ice pri upisu i studiranju na Akademiji likovnih umjetnosti, koje su se ticale snalaženja u interpersonalnim odnosima te praktične savjete za samoregulaciju i prava tijekom studiranja. Istraživanje je ukazalo na postojanje specifičnih izazova s kojima su se LGBTIQ+ studenti/ice suočavali u odnosu na autoritet. Također, rezultati su pokazali kako su određeni oblici podržavajućeg autoriteta mogli potaknuti slobodu izražavanja, dok su autoritarni oblici stvarali prepreke. Rezultati istraživanja pridonijeli su boljem razumijevanju odnosa između autoriteta i slobode izražavanja na umjetničkim akademijama te poslužili kao temelj za razvoj inkluzivnijih akademskih politika. Kvantitativni podaci ukazali su da se većina studenata osjećala slobodno u izražavanju vlastitog identiteta. Preko polovice ispitanika (52,5 %) izjavilo je da su se osjećali potpuno slobodno u izražavanju kroz vlastite radove, dok ih se 36.1 % osjećalo djelomično slobodno. Također, 73,8 % studenata nikada nije osjećalo potrebu suzdržavanja prikazivanja LGBTIQ+ tema u svojim radovima, što je potvrdilo javnu percepciju likovnih akademija kao relativno sigurnih prostora za kreativnost i osobni identitet. Unatoč tome, rezultati na određena pitanja pokazali su i izazove. Nešto više od četvrtine studenata (26,2 %) navelo je da su se ponekad osjećali nesigurno zbog vlastitog identiteta. 34,4 % studenata je izbjegavalo otvoreno govoriti o svojem identitetu, razlozi su uglavnom bili strah od diskriminacije ili negativne reakcije okoline. Sličan postotak studenata osjećao je pritisak da prilagodi sadržaj svojih radova ovisno o očekivanjima nastavnika i/ili kolega. Naglašeno je da većina studenata nije doživjela otvorene zabrane ili negativne komentare. Analiza odgovora također je pokazala da su studenti otvorenije dijelili svoj identitet s kolegama nego s nastavnicima. Studenti su odgovorili da ih je 38 dijelilo svoj identitet sa svojim kolegama u potpunosti, dok ih je 32 odgovorilo da profesori uopće ne znaju za njihov identitet. Kada su se usporedili grafovi koji su pokazivali usporedbe između otvorenosti studenata prema svojim kolegama i prema svojim profesorima, rezultati su bili gotovo u potpunoj suprotnosti. To je ukazivalo na manju razinu otvorenosti i povjerenja studenata prema nastavnom osoblju u usporedbi s vršnjacima. Kada je bila riječ o diskriminaciji i nasilju, rezultati su pokazali da su takvi slučajevi bili rijetki, no ipak prisutni. Najčešći oblici nasilja bili su verbalno vrijeđanje, neželjeni komentari i nepoštovanje rodnog identiteta osobe. Fizičko nasilje i teži oblici zlostavljanja nisu bili zabilježeni. Dio studenata izvijestio je o negativnim iskustvima sa seksualnim prijedlozima ili neželjenim dodirima. Posebno je zabrinjavala činjenica da studenti koji su doživjeli nasilje uglavnom nisu prijavljivali incidente, ni likovnoj akademiji ni organizacijama koje se bave zaštitom LGBTIQ+ prava. Studenti su smatrali da se prijavom ne bi postigli željeni rezultati. Rezultati fokus-grupe dodatno su potvrdili kako je većina studenata percipirala akademsko okruženje kao inkluzivno i podržavajuće. Posebno su istaknuti bili primjeri profesora koji su pokazivali fleksibilnost i senzibilnost prema identitetima studenata, kao i općenita atmosfera tolerancije među studentima. Istovremeno, uočena je potreba za većom edukacijom nastavnog osoblja o specifičnim izazovima LGBTIQ+ studenata, jer značajan dio ispitanika smatrao je da većina nastavnika nije bila dovoljno informirana o temi. Sveukupno, rezultati ovog istraživanja ukazali su da su umjetničke akademije u Hrvatskoj pružale relativno sigurno i inkluzivno okruženje za LGBTIQ+ studente, no istaknuta je i prisutnost povremenih oblika diskriminacije, autocenzure te nedostatka institucionalnih mehanizama za prijavu i zaštitu. Potrebna je edukacija nastavnog osoblja, formaliziranje mjera protiv diskriminacije i razvoj studentskih inicijativa koje bi dodatno osnažile LGBTIQ+ zajednicu unutar akademije.